Home Zanimljivosti Možda nikada nećemo saznati pojedinosti o lutanju Sarajevske hagade

Možda nikada nećemo saznati pojedinosti o lutanju Sarajevske hagade

4 min read
0
0
68
--

Postoji nekoliko verzija gdje je Derviš M. Korkut mogao sakriti rukopis – ispod dasaka na podu džamije u brdima izvan Sarajeva, ispod praga jedne pastirske kolibe ili u nekoj kući u Zenici.
U turbulentnoj historiji Sarajevske hagade vjerovatno je najpoznatija priča o tome šta se dešavalo sa slavnim rukopisom tokom 40-ih godina prošlog stoljeća, objavio je Zemaljski muzej na svojoj Facebook stranici, podsjećajući na prošlost svog najvrednijeg eksponata.

Tokom Drugog svjetskog rata Nijemci su bombardirali Sarajevo i zauzeli grad 15. aprila 1941. Nakon okupacije Sarajeva krenuli su u pohod na tada najveći ratni plijen – slavnu Sarajevsku hagadu.
– Tu počinje priča koja se stalno pojavljuje u popularnim medijima i drugim izvorima. Novoimenovani nacistički komandant Johan Fortner (Johann) zahtijevao od dr. Joze Petrovića, arheologa i tadašnjeg direktora Muzeja, da mu preda slavni kodeks. Prema ovoj priči, Petrović je uvjerio njemačkog generala da je drugi njemački oficir već ranije dolazio i uzeo Hagadu – objavljeno je.

Ubrzo nakon što je Fortner otišao, bibliotekar Muzeja Derviš M. Korkut preuzeo je na sebe zadatak da sakrije rukopis na sigurno mjesto, navodno izvan Muzeja.

– Postoji nekoliko verzija gdje ga je mogao sakriti – ispod dasaka na podu džamije u brdima izvan Sarajeva, ispod praga jedne pastirske kolibe ili u nekoj kući u Zenici, ali postoji i verzija da je rukopis ostao sakriven u muzejskoj podrumskoj biblioteci ili da ga je Vejsil Ćurčić, direktor koji je naslijedio Petrovića, sakrio u botanički vrt Muzeja – navode iz Zemaljskog muzeja.

Prema drugoj verziji, koju podržavaju neki dokumentirani dokazi, 9. decembra 1943. Korkut je organizirao da se već ranije sakrivena Hagada s drugim dragocjenostima iz Muzeja pohrani u sef sarajevske Narodne banke (poznate kao Zemaljska banka).

– Mada možda nikada nećemo saznati pojedinosti o lutanju ovog kodeksa tokom ratnih godina, dokumentacija pokazuje da je nakon oslobođenja Sarajeva, 6. aprila 1945. godine, Hagada zasigurno bila pohranjena u sefu Narodne banke nekoliko mjeseci prije nego što će se 1. avgusta te godine konačno vratiti u Muzej – zaključuju iz Muzeja.

Avaz.ba

Facebook Komentari

Komentara

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *